www.tempo-semanal.com » Events, Featured, Headline, Popular » Nepotizmu Iha Bolsu Estudu Australia
Nepotizmu Iha Bolsu Estudu Australia
PROSESU Hili kandidatu bolsu estudu hodi hasai kursu majistratura iha Charles Darwin University (CDU), Australia, deskonfia iha indikasaun nepotismu. Tanba, Ministeriu Edukasaun fo oportunidade liu ba ema estranjeiru ne’ebe seidauk klaru ba nia estatutu sidadania.
BOLSU Estudu ne’ebé mak fó ba funsionáriu estadu liu husi kooperasaun entre Governu Timor Leste ho Charles Darwin University (CDU)-Australia, hodi harii programa ida ho naran CDU Timor-Leste Capacity Building research program. Oferta ne’e, CDU fó atu hasae kapasitasaun peskiza ba funsionariu estadu sira atu oinsá funsionáriu estadu sira iha skill hodi serve estadu no povu iha nasaun ne’e.
Tuir kontratu ne’ebé iha, governu Timor Leste haruka kandidatu na’in lima (5) durante tinan tolu (3) nia laran. Programa ne’e rasik hahu dezde tinan 2009 nia laran, ne’e duni iha iha tinan 2011 tenke kompleta ona kandidatu majistratura na’in 5 ne’e.
Tuir Diretór Bolsu Estudu, Edmundo Viegas, programa ne’e CDU mak kria rasik kanál, hodi buka kontaktu ho instituisaun estadu iha rai laran hodi buka kandidatu sira no la envolve Ministériu Edukasaun.
“CDU rasik mak halo aproximasaun ho instituisaun estadu sira iha Timor Leste hodi buka kandidatu sira ne’ebé mak iha poténsia atu hetan bolsu estudu ne’e,” tenik nia.
Husi aproximasaun ne’ebé mak CDU halo, identifika kandidatu husi Ministériu Ekonomia no Dezenvolvimentu (MED), Sekretáriu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE), Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) no Ministériu Turizmu Komérsiu Indústria (MTCI).
Tuir nia, programa ne’e ezijente, ne’e duni kandidatu sira mós tenke iha koñesimentu adekuadu atu halo peskiza no domina lian inglés.
Husi kooperasaun ne’e, bolseiru sira sei livre husi propina (SPP), ne’ebé responsabiliza husi CDU. Nune’e, Governu Timor Leste mak responsabiliza ba kondisaun moris bolseiru sira durante hala’o estudu ho orsamentu Kapitál Umanu ne’ebé mak aloka ba Ministériu Edukasaun. Ikus mai mosu preokupasaun barak husi públiku tanba deskonfia iha manipulasaun nepotizmu iha prosesu ne’e, tanba ema ne’ebé mak foin sai sidadaun Indonézia mós governu fo oportunu hodi hetan bolsu estudu.
Timor oan ‘puru’ sira ne’ebé mak kleur ona hein hela oportunidade atu bele hetan bolsu estudu husi governu. Maibé, husi kotuk, ema balun ne’ebé mak uluk sai sidadaun Indonézia ba kontra independénsia nasaun ne’e, derrepente halo tratamentu sertidaun RDTL no passaporte hodi bele hetan bolsu estudu.
Hanesan, buat ne’ebé mak akontese ba Hilário Nolasco Marcos Alberto. Oan mane datoluk husi funu na’in Armando Nolasco ‘Corroasu’, ne’ebé dezde uluk kedan iha esperansa boot atu bele hetan bolsu estudu husi estadu hodi kontinua nia estudu. Maibé, mehi ne’e labele realiza tanba, laiha oportunidade ruma ne’ebé mak estadu fó ba nia. Ne’e duni, ikus mai nia deside sai militár iha Portugál.
“Ha’u mós rekoñese katak ha’u mai husi família ne’ebé kiak, tan ne’e mak eskola la’ós ha’u nia planu prinsipál mai iha Portugál, maibé mai buka netik servisu ruma iha Europa no depois hodi bele haree saída mak ha’u bele aproveita iha rai li’ur,” tenik nia.
Efrem Viegas Trinquedos, membru mahasiswa Front hateten, bolsu estudu ba ema ne’ebé uluk lakohi kontribui ba Libertasaun Nasionál, hanesan injustisa sosiál no prosesu ne’e la justu, tanba tuir loloos ema ne’ebé merese hetan bolsu estudu, sira ne’ebé uluk ninia família luta ba rai ida ne’e.
Ne’e duni, nia husu Estadu tenke rekolla ema sira didi’ak, molok fó bolsu estudu ba sira. Atu nune’e, hahalok hanesan agora ne’e labele akontese iha nasaun Demokrátiku ne’e. Tanba, Timor oan barak sei presiza tulun husi Estadu, la’ós fó fali ba oportunista nia oan sira.
Diretora International Office, Charles Darwin University, Monica Turvey, ne’ebé TEMPO Semanál kontaktu liu husi via e-mail hateten, parte balun husi prosesu ne’e Ministériu Edukasaun mak iha responsabilidade hodi buka no haruka ba CDU atu halo deside liu husi teste.
Kansela Bolsu Estudu
“Governu tenke kansela desizaun ne’e, hodi klarifika no justifika loloos ema ne’e ninia pozisaun. Mezmu nia sidadaun Timor, maibé durante ne’e iha de’it rai li’ur no foin mak sai sidadaun Timor Leste hodi hetan fali bolsu estudu, tuir loloos labele”
Iha tempu ukun rasik aan nia laran, ema barak hahú aproveita situasaun. Ema sira ne’ebé sakrifika aan hodi luta atu hetan ukun rasik aan, seidauk hetan oportunidade atu hetan bolsu estudu. Maibé, ema sira ne’ebé mak nia aman koko atu ‘fa’an’ nasaun ne’e ba Indonézia mai interrompe.
Hanesan buat ne’ebé mak akontese ba bolsu estudu Charles Darwin University (CDU) ba Timor oan sira. Iha dalan klaran kandidatu bolseiru ida ho naran Salvador Gedeon de Jesus Soares, oan mane segundu husi Salvador Januário Ximenes Soares, ne’ebé remata nia estudu lisensiatura iha Jakarta, Indonézia, goza duni ukun rasik aan ne’e.
Durante hala’o estudu iha Indonézia, bolseiru ne’e hela hamutuk ho nia inan-aman no sai mós sidadaun Indonézia. Tanba, nia inan-aman uluk kontra maka’as independénsia nasaun ne’e nian.
Bolseiru ne’e mós foin sai sidadaun Timor iha fulan hirak nia laran. Ne’e duni, hamosu pergunta boot katak, Pasaporte no Sertidaun RDTL ne’ebé mak bolseiru ne’e halo ho intensaun dala ruma oinsá mak bele hetan bolsu estudu husi Timor? Tanba, laiha posibilidade ba eis Sekretáriu Jerál BRTT nia oan ne’e atu hetan bolsu estudu husi Indonézia difisil.
Antes ne’e, Diretór STL ne’e mós, nia oan mane boot ho naran Pedro Auxiliadora de Jesus Soares, koko ona atu halo pasaporte Timor hodi bele sertifika nia hetan bolsu estudu ruma husi Australia, maibé la konsege tanba, Ministériu Justisa lakohi hasai Pedro nia pasaporte.
Nune’e, liu husi Pasaporte no sertidaun RDTL, bolseiru Salvador hatudu katak, nia ema Timor-oan. Maibé, infelizmente bolseiru ne’e la hatene lian Tetun ne’ebé mak sai nu’udar lian materna, ne’ebé tuir obrigasaun iha lei, sidadaun Timor pelumenus tenke hatene lian ofisial Timor nian ida Tetun ka Portugés. Durante ne’e bolseiru ne’e ko’alia Bahasa Indonézia de’it, tanba realidade nia la hatene duni lian Timor nian. Hataan ba kestaun ne’e, Diretór Edmundo Viegas hateten, rekizitu jerál ne’ebé mak Ministériu Edukasaun tau hodi simu bolseiru sira ne’e maka Sertidaun RDTL, pasaporte Timor, domina lian inglés, saúde di’ak no fotokopia transkrisaun akadémiku nian.
Husu kona-ba ema estranjeiru ne’ebé mak foin sai sidadaun Timor iha fulan ida-rua nia laran nia hataan katak, ema estranjeiru, maibé iha pasaporte Timor, ema ne’e iha oportunidade atu hetan no kona-ba problema sidadania, la’ós ME nia responsabilidade.
“Importante nia timor-oan ami la fó ba estranjeiru,” tenik Edmundo. Hataan ba kestaun ne’e, Vise Ministru Justisa, Ivo Valente hateten, maski ema ne’e Timor oan. Mais nia sidadaun estranjeiru no fila mai la automatikamente bele sai fali sidadaun Timor Leste.
“Tenke liu husi prosesu, ne’e tuir konstituisaun dehan,” dehan Ivo bainhira partisipa iha kongresu juventude CNRT iha, Eskola primária Xina, Bairo Grilos, Dili.
Haree ba situasaun ne’e, Hilário Nolasco Marcos Alberto funu na’in nia oan ne’ebé laiha oportunidade atu hetan bolsu estudu ne’e husu ba governu atu haree no uza didi’ak sira nia podér ne’ebé iha hodi hanoin pozitivu ba rai Timor. Tanba, rai Timor hakarak haksolok ho nia oan sira.
“Bainhira fo oportunidade ba Timor oan sira fó ba sira ne’ebé mak presiza, labele hein atu sira mak buka imi, sakrifika imi nia aan ho meiu ne’ebé mak iha hodi buka sira tanba, ema ne’ebé mak terus la iha kbi’t atu ba to’o imi,” tenik nia liu husi via e-mail. Nune’e, Efrem Viegas Trinquedos, membru Front Mahasiswa hateten, ema ne’ebé hetan bolsu estudu, la’ós funsionáriu Ministériu Edukasaun no foin lalais mak sai sidadaun Timor- Leste. Kestaun ne’e, hanesan manipulasaun istória. Ne’e duni, husu ba governu atu bele hapara bolsu estudu ne’e hodi haree didi’ak lai antes haruka ba li’ur. “Governu tenke kansela desizaun ne’e, hodi klarifika no justifika loloos ema ne’e ninia pozisaun. Mezmu nia sidadaun Timor, maibé durante ne’e iha de’it rai li’ur no foin mak sai sidadaun Timor Leste hodi hetan fali bolsu estudu, tuir loloos labele” dehan nia ho lian maka’as.
Bainhira jornalista TEMPO Semanál halo konfirmasaun ba, Salvador Januario Ximenes Soares ne’ebé oras ne’e assume kargu nu’udar Diretór Suara Timor Lorosa’e (STL), maibé nia laiha fatin. Tuir informasaun nia agora hala’o hela viajen ba Jakarta, Indonézia.
Nune’e, Salvador Gedeon de Jesus Soares (bolseiru), ne’ebé oras ne’e daudaun servisu hamutuk ho nia aman iha jornál STL, lakohi fó komentáriu tanba sei hein nia aman husi Jakarta, Indonézia.
Salvador nian Aman Eis Sekretáriu Jerál BRTT
Salvador Gedeon de Jesus Soares, kandidatu ne’ebé hetan bolsu estudu husi Ministériu Edukasaun (ME) atu hasai kursu majistratura iha Charles Darwin University (CDU), naran kuaze hanesan ho nia aman Salvador Januario Ximenes Soares ne’ebé uluk sai nu’udar Sekretáriu Jerál Barisan Rakyat Timor-Timur (BRTT).
Salvador Januario Ximenes Soares, aman husi bolseiru ne’e koñesidu nu’udar delegadu pro integrasaun dezde invazaun Indonézia, hamutuk ho partidu APODETE. Nia hahú karreira nu’udar Prezidente KNPI (Komite Nasional Pemuda Indonesia). Depois foti nia sai membru Dewan Perwakilan Rakyat no Majelis Perwakilan Rakyat (DPR/MPR-RI) delegasaun husi Timor-Timur.
Salvador eleitu sai Sekretáriu Jerál Barisan Rakyat Timor-Timur (BRTT) hamutuk ho Francisco Lopes da Cruz. Diretor STL ne’e, iha tempu Indonézia ativu liu iha atividade partidu GOLKAR iha Timor Leste. Kampañia politika GOLKAR ne’ebé mak nia hala’o hetan susesu boot. Konsege atrai povu Timor Leste ne’ebé uluk sai provínsia 27 husi Indonézia tama iha partidu ne’ebé apoia maka’as ba eis Prezidente Indonézia, Soeharto.
Husi servisu maka’as ne’ebé mak Salvador Soares halo, hasa’e dignidade (pamor) iha governu Indonézia nia oin. Nune’e, governu Indonézia ofrese kadeira Dewan Perwakilan Rakyat (DPR) ba nia.
Iha tinan 1998 Salvador reprezenta provinsia Timor-Timur iha Parlamentu Nasional Indonesia hodi ho númeru 171 ho númeru membru A-363, hamutuk ho Antonio Freitas Parada, Otto Daryono, Marwah Daud Ibrahim.
Besik atu tama iha referendu 1999, pro integrasaun sira harii organizasaun foun hanesan Forum Persatuan Demokrasi dan Keadilan (FPDK), Barisan Rakyat Timor Timur (BRTT), Pasukan Pro-Integrasi (PPI) no Front Bersama Otonomi Bagi Timor Timur (FBOTT).
Naran ne’ebé mak koñesidu nu’udar apoiante ba integrasaun maka Francisco Lopes Da Cruz no Salvador Januario Ximenes Soares (Prezidente no Sekretáriu Jerál BRTT), Domingos M.D. Soares no Jeka Tavares (Prezidente no Sekretáriu Jerál FPDK) no João da Silva Tavares (PPI).
Tuir reportajen média Indonézia, iha referendu ema pro autonomia hanesan Salvador Januario Ximenes, Francisco Lopes da Cruz no Abílio Osório Soares sempre hala’o enkontru ho ofisial husi militár Indonézia nian.
Reportajen seluk hatete, iha fulan Juñu tinan 1999, Salvador Januario Ximenes Soares hamutuk ho Francisco Lopes da Cruz haruka karta ba Polda Timor-Timur atu bredel ka taka jornál sira ne’ebé mak hala’o nia servisu ho independente iha tempu ne’ebá hanesan Talitakum no Avante.
Salvador Ximenes Soares ne’ebé sai mós nu’udar xefe redasaun iha Suara Timor-Timur (STT) iha momentu ne’ebá, husu ba polisia Indonézia nian atu taka média alternativu ne’ebé mak fo sai lia los ba ba povu Timor Leste no la publika atividade ne’ebé pro autonomia sira halo.
Tuir média ne’e hateten, katak Salvador hakarak halo hanesan ne’e tanba STT hahú lakon iha merkadu. Ne’e duni, Salvador uza maskra BRTT nian hodi taka média alternativu hirak ne’e.
Karta ne’ebé mak TEMPO Semanál hetan asesu, iha tempu ne’ebá Aliansa Jornalista Indonézia (AJI) haruka karta ba BRTT no governu lokál Indonézia iha Timor atu hapara ezijénsia husu xefe redasaun STT, Salvador Soares, ne’ebé mós nu’udar Sekretáriu Jerál BRRT hamutuk ho Sico Lopes hodi husu atu taka média alternativu iha Timor-Leste.
Diretór Bolsu Estudu iha Relasaun Indireta ho Salvador
IHA Lokraik, jornalista na’in haat hakat ba Ministériu Edukasaun. Iha salaun ne’ebé uluk uza hodi halo reuniaun no enkontru boot oras ne’e daudaun utiliza ba edifísiu servisu. Lian barullu iha kuartu laran ne’e rona moos loos tanba, husi fatin ida ba fatin seluk, taka de’it ho trilplex no ai rohan.
Iha ninin liu husi formatura edifisiu ne’e, tuur hela mane isin metan, bokur ho fuuk hahú mutin ida-rua.
Nia mak Edmundo Viegas, ema ne’ebé responsabiliza ba bolsu estudu iha rai laran. Nu’udar Diretór, politikamente nia mós iha forsa atu bele hasai ona hatama ema ruma hodi bele hetan bolsu estudu.
Bainhira jornalista sira dada lia hela, kuartu ne’ebé nia oin didin ho vidru, hamriik hela mane isin metan morena ida.
Mane ne’e, kuaze besik minutu balun nia laran hateke mara-maran ho oin buis ba jornalista sira ne’ebé mak dada lia hela ho diretór bolsu estudu ne’e.
La hatene loos intensaun husi ema nia aman ne’e hodi ‘hafuhu’ jornalista sira. Maibé, Tuir informasaun, ema ne’e servisu iha Ministériu Edukasaun sei no iha relasaun besik ho Salvador Gedeon de Jesus Soares (kandidatu bolseiru).
Ne’e duni, la taka dalan mós katak, nia hamriik iha fatin ne’e hodi rona informasaun ruma husi entrevista ne’e. maibé, derrepente de’it ema ne’e mós la lakon husi vidru oin.
Bolsu estudu ne’e hamosu konfuzaun boot iha públiku nia leet tanba, tuir kontratu ne’ebé mak Ministériu Edukasaun ho Charles Darwin University (CDU) asina, bolsu estudu lima (5) ne’e espesialmente ba funsionáriu estadu sira. Maibé, iha dalan klaran ema balun hahú tama hodi ‘hadau’ funsionáriu sira nia direitu.
Salvador Gedeon de Jesus Soares, kandidatu bolseiru ne’ebé mak públiku kestiona.
Bolseiru ne’e, oan mane segundu husi, Salvador Januario Ximenes Soares (atuál Diretór jornál STL). Salvador iha tempu Indonézia klaramente hatudu aan nu’udar autonomia boot, hodi harii organizasaun ida ho naran Bariasan Rakyat Timor-Timur (BRTT) para kontra ukun rasik aan.
Tuir fonte TEMPO Semanál husi ME hateten katak, posibilidade bolsu estudu ne’e iha indikasaun nepotizmu. Tanba, tuir loloos ofrese ba funsionáriu de’it.
Maibé, iha prosesu klaran ME hasai fali avizu hodi fahe ba ema publiku ne’ebé la tama kategoria funsionáriu estadu. Atu nune’e, remata nia kursu bele fila mai mai serve estadu Timor.
Tuir fonte ne’e, prosedimentu loloos ne’e, ME tenke hasai uluk anúnsiu ba funsionáriu sira, bainhira la hetan ona funsionáriu públiku sira maka foin bele hasai fali anúnsiu ba públiku.
Hataan ba kestaun ne’e, Diretór Bolsu Estudu, Edmundo Viegas hateten, Ministériu Edukasaun iha knaar importante ba bolseiru sira, hodi selu sira liu husi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ho item kapitál umanu.
Ne’e duni Ministériu Edukasaun mós hakarak envolve aan hodi propoin kandidatu sira ba CDU hodi bele hasai estudu majistratura.
“Tanba Ministériu Edukasaun iha kontribuisaun selu bolsa estudu, ne’e maka to’o ba kandidatu yang kelima Ministériu Edukasaun hanoin katak, husik ba ida ne’e ami mak buka,” dehan nia.
Nune’e, CDU mós konkorda ho Ministériu Edukasaun hodi buka kandidatu ida hodi kompleta bolsu estudu na’in lima ne’e.
Tanba ne’e, inisiu tinan 2011, Ministériu Edukasaun hasai anúnsiu ba públiku hodi buka kandidatura bolsu estudu ba CDU hodi kompleta ema na’in 5 tanba, fatin ida mak sei mamuk hela.
Diretór Bolsu Estudu, Edmundo Viegas, iha tempu governasaun Fretilín, servisu nu’udar peskizadór iha Timor Institut Develospment Studies (TIDS).
Iha organizasaun ne’e, Edmundo Servisu hamutuk ho João Saldanha alin mane husi Salvador Januario Ximenes Soares (Bolseiru nia aman).
João Saldanha uluk iha TIDS sai nu’udar diretór. Hafoin husik nia knaar iha TIDS, Edmundo Viegas mak troka João Saldanha nu’udar Diretór TIDS.
Husi relasaun ne’ebé mak iha entre Edmundo no João Saldanha, hamosu deskonfiansa husi públiku katak, dala ruma tanba Diretór Bolseiru, Edmundo Viegas uluk iha relasaun servisu ho Salvador de Jesus Soares nia tiun tanba ne’e, nia iha posibilidade hodi hetan bolsu estudu.
Maibé, Edmundo Viegas rejeita katak, nia laiha relasaun ruma ho kandidatu ne’e. (**)












hau hakarak dehan deit katak Edumundo, joao cancio Joao saldhania, Salvaidor ximenes, sira otonomista sira nebe mak prepara sira nian atu dudu ses povo maubere nia oan sira agora sira prepara sira nia ema ona se ita mak beik sira dumina duni tamba sa mak ita nonok deit ne nusa la ba asalta sira iha uma deit la diak ga?
sira Rai timor sei baveur sira.
Ita mak tenki cuidado. Se ita mak happy-happy, no enjoy-enjoy deit hakfodak mai otonomista nia oan sira mak sei kaer Timor tomak. Otonomista sira uluk mos sira hetan diak, agora mos sira hetan diak nafatin.
belun sira diak liu ita uza preman d8 mak hasoru sira,tanba sira nia aman mos uluk uza SGI hasor ita nusa mak ita hare dt fali sira ema hanesan ne’e halo Timor oan sira lara moras nafatin
Diak liu hatete sai buat nebe perigozu maibe subar hela hodi estraga gerasaun foun iha nasaun ne’e, hau kondena hahalok ema sira nebe mak aplika nepotizmu ka kkn iha rai ida ne’e. Rai ida ne’e kiak no mukit aumenta ba be-beik tanba sala ba ema sira ne’e nia hahalok kontinua halo nafatin, Nepotizmu laos liafuan ida deit maibe foer ida iha ema no nasaun nia laran ida ne’e ita presiza hasai, ida ne mak ita la koalia, entaun ema sira ne’e halo nafatin hela deit, se karik buat hirak ne’e mak la konsege rezolve ona, entaun fo’o nasaun/rai ida ne’e tomak fo’o fali ba sira, hodi sira governa k lidera deit..! se mak dehan so sira deit mak matenek? Tan ne’e mak so sira mak bele lidera nasaun ne’e? Hau hanoin se karik ita beik uluk ita la duni sira sai…no manan sira, maibe ita mos hatudu duni, katak ita bele! Ne mak ita duni sira sai husi ne’e hodi hetan indepedensia ne’e…Ami ata Timor oan,(kiak, mukit moris iha kondisaun krize, terus, mate, ran suli tanba funu, tanba rai doben ida ne’e) maibe ami matenek ami laos beik..! tan ida ne’e mak ami manan imi ne’e.
Obrigadu ba tempu semanal, lalika tauk no hakfodak se karik imi halo buat nebe lo’os, hatudu nafatin para sira bele muda sira nia hahalok, katak nepotizmu ne’e sala(dosa) tenke hakribi no hasai…justisa lao nafatin…!
Hau agradese los ba Austrlia, liliu CDU nebe fo oportunidade Timor oan sira atu hasae tan nia kapasidade intelektual hodi bele dezemvolve rai nee iha futuru. Mais iha parte seluk hau mos triste ba CDU, inklui Minesteriu Edukasaun TL nebe halo rekrutamentu nee hare liu ba familia. Tuir hau nusa bolsu estudu nee la fo ba Timor oan sira nebe iha matenek maibe laiha kapasidade ekonomia. Ita hare Salvador nia oan nee nia aman sira riku, nain husi media STL jornal, TV, Radio no sel-seluk tan, inklui Pulang Pergi Jakarta-Dili semana-semana. Iha futuru karik, CDU hakarak fo bolsu estudu tenki hare ba Timor oan sira nebe ekonomikamente frekeza laos hanesan Salvador, nia aman ema riku, ful-fulan sei simu osan eis anggota DPR RI, nia tiu Domingos Saldanha apalagi kareta troka ba troka mai, mobile ful-fulan troka, hela mos iha hotel ho pagamentu konta lor-loron nian, nia tiun Estanislau Saldanha rektor iha DIT, nia tiun ida fali Joao Saldanha wooowwww apalagi pemilik Partidu Republika, no asesor internasional ba Ministra Finansas, ho salariu tuir lia anin iha governu fulan ida manan US$ 14.000, maski Timor oan maibe servisu uza pasporte Portugues atu nune bele hetan osan boot. Ho kapasidade ekonomia familia nian hare tok apakah pantas fo ba salvador, bolsu estudu nee mos fofoun iha konferensia imprensa Eduardo dehan ba jornalista ba funsionariu publiku, depois hetan Salvador laos funsionariu, koalia seluk. Hanesan Eduardo los duni nudar tiun nebe uluk Salvador nia aman mos ajuda fo bolsu estudu iha tempu Indonesia, nia tenki balas budi hodi fo tan bolsu estudu ba Salvador nia oan. Mais maun boot, ita nia hahalok nee hanesan deit KKN……..
Belun sira tengki matan moris neon nain.
Lalika fo dalan ba Militia sira nee atu ukun; Otonomistas nain hira be ukun nee mos talin atu too ona….Governu ida nee tun maka sira hare tok….Sira nia lalau ema koa ona alias BECORA lori todan. Ema fo fali oportunidade ba sira atu hare sira nia komitmentu no nasionalismu ba Rai doben Timor. Mais sira la hatudu ida nee….Oportunista nafatin oportunista..buka diak deit. Aman la hanorin….Oan la sala se oan uluk luta ba independensia..se oan mos tabele tuir aman nia kidun nee otomista hotu….laiha dalan ba sira. Matan moris neon nain…Kuaje otonomista nia oan sira hotu iha Timor…Hetan servisu diak..fila te tan povu Timor…..Oportunista nee aman la hanorin duni..moe laiha….!!!!
Ba Tempo Semanal, hua hato hau ia agradese wain ba ita boot sira tanba foti sai kazu sira hanesan ida ne’e. Hau espera ita boot sira kontinua halo servisu hanesan ida ne’e no keta hakiduk tan deit ema balu nia komentariu negativu ba ita boot sira (hau hanoin sira ne’e mesak otonomi nia restu). Tenke mantein servisu ne’e hodi hatutan povu mukit nia lian. Labele hanesan STL.
Hau concorda ho maluk balun nia hanoin katak, jornalista sira nebe laiha kapasidade bele hatos, maibe ita boot nia hanoin ne badak liu. Tanba saida mak hau hatete hanesan ne, importante ita tenque katak, tamba saida ita nia jornalista sira ne laiha kapsidade? Tamba laiha kapasitasaun ba sira. Hau enkoraza nafatin jornalista sira atu ba oin, hanoin katak, kritika nebe ema hatete ba imi hanesan motivasaun atu hakat ba oin nafatin. Buat mak hau bele hatete ba maluk sira katak, laiha buat barak mak ita nia jornalista sira halo, mais pelemenus sira hatudu ona no fo ona informasaun liu husi meiu comunicao nebe mak ita bele asesu. Abraco ba maubere ona sira hotu
Imporatante, mos husi foer, hakribi foer i sala no naok no hakribi nepotizmu tanba ida ne sala iha Maromak nia oin, ida ne lixu boot ba ita nia rai doben TL. hamos uluk lixu iha laran depois mak iha liur.
Obrigagu ba tempu semanal se karik buat sirak ne realidade no los lalika tauk hodi loke nafatin..! lialos sei nakloke (terexpose)!MFB.
bahasa bukan lah masalah yg masalah adalah rasa patritisme yg kita anut jangan ada gula disitu ada semut…cinta akan tanah dan tumpah darah ada harga yg tidak bisa diukur dengan bahasa yg kita pelajari…
Hau hanoin ne laos deit ba ME mas mos acontese ba fating hotu iha institusi governo nian tomak agora ne semak aman inan iha koneksi makas nia mak ba nomos ba Milisi Sira uluk dehan merdeka makan batu nemak mai fali aproveita hotu no ita Timor oan sai nafatin atan ba sira….laos deit ne org balun mos haruka ema ba eskola iha australia mas ema ne laos sidadaun timor oan…nemak nepotizmo nebe nakonu iha rai doben timor
Bolsu estudo fo tuir kriteria katak ema ne’e iha kapasidade ka lae bainhira tuir selesaun administrtiva nomos teste atu hetan bolsu estudu. ita labela hare deit katak tenke fo ba veterano nia oan sira, be sekarik ba teste maka laiha kapasidade entaun halo oinsa? obriga deit sira ba eskola ka? maibe tuir los ema hanesan salvador no nia familia sira diak liu ba eskola iha indonesia ho biaya sendiri tamba sira iha osan. no ikus liu sira ladun merese atu hetan bolsu ne’ebe uza estadu timor nian hodi selu, tamba sira kontra idea atu timor iha estadu rasik. sira maka tenke iha konsensia moral, maibe afinal ema sira ne’e moe laiha tiha ona.
Primo makikit, veteranu nia oan barak mak iha kapasidade maibe sira la hetan oportunidade atu bele hatudu sira nia kapasidade. Hau koinese luta nain nia oan sira barak nebe mak iha kapasidade maibe labele halo buat ida tanba informasaun laiha. Saida mak agora akontese iha Timor mak informasaun espalia entre amigu no familia deit.
Jornalistas sira Tempo Semanal ne mental laek duni. Hau mengusulkan fo bolsu ba Eurico Guterres, porque Eurico nia aman rua veterano, simu tiha medali penghargaan ona, tuir jornalistas tempo semanal nia criterio katak bolsa so fa ba veterano sira nia oan, antaun fo ba Eurico deit. Sangat disayangkan, tempo semanal hapus tiha hau nia koment
Primo Santigo, husi ita boot nia komentariu hau bele hare katak ita boot nia logika la lao ho diak. Ita labele intrepreta buat sasasan sira hanesan ne’e. Eurika nia parentes karik veteranu duni maibe nia la merese atu hetan bolsu tanba nia rasik deside halo nia papel iha grupo otonomista nia laran. Entaun bolsu estudu tenki fo deit ba veteranus sira nebe sira nia oan sira la deside trai fali sira nia rai. Hau espera ho esplikasaun ida ida ne’e ita boot nia kakutak ou logika bele lao diak fali. Ita tenke hare kazu pur kazu laos generaliza hanesan ita boot halo ne’e. Obrigadu no Peace.
Jornalistas sira mentalidade ladiak, diak liu ba halo tos ho natar, tamba hakerek berpatokan deit iha odi ho vingansa.
Primo Rui, hau la hatene ita boot nia parente no ita boot rasik nia antesedentes saida maibe se karik ita boot ema nebe kontribui ba luta Timor nian entaun hau kestiona ita boot nia sentidu de justisa sosial. Maibe hau hanoin karik ita boot ema otonomista ida mos.
Oisa ita bele hateten katak salvador/otonomista (hau refere liu ba sira nebe iha nivel alto grupu otonomi nian) ida nia oan matenek liu Timor oan seluk sekarik oportunidade nebe sira hetan la hanesan iha tempu indonesia nian?
Belun doben sira. Ita defende tenki veteranu nia oan sira mak merece ou hetan bolsu estudo, hau propoin, diak liu fo bolsa estudo ba Eurico Guterres porque Eurico ne veterano nia oan. Nia aman rua simu medaila veteranu nian rua. Ninia familia tomak FRETILIN. Prenche criterio 100%.
Atan hau hanoin la tama ulun lori aman nia sala ou opcao politik nebe la’os crimi hodi kastigu fali oan. Cada pessoa responsabiliza ba ninia acto.
Keta haluha Indonezia mos uluk fo bolsa barak ba Timorenses sira, sira la haree ba latar belakang aman nian tanba ne mak ema sira defensor independencia nia oan barak mos hetan bolsa estudo, balu aman TNI sira mak oho rasik, maibe sira hetan bolsa. Uluk ita la hare ema otonomi ruma ba impede netik ka hateten ida ne aman Fretilin ou Falintil neduni labele hetan.
Se Salvador aman mak hili otonomi, ninia oan sala saida? Ema barak nia aman defende autonomia maibe nia oan sira defende ukun an ou contrario hanesan caso Eurico Guterres nian. Se aman veteranu maibe oan uluk la halo buat ruma ba ukun an, nia merece hetan buat ruma tamba deit aman nia jasa? Se oan bebe oin seluk, maibe se idade bot mak la partisipa iha funu oinsa?
Sira nebe hetan bolsa ba eskola iha Portugal, barak mos veteranu nia oan, maibe to’o iha neba la aproveita diak, balu ba para fali iha Irlandia ho Inglaterra, ne se nia sala maluk doben sira?
Atu hadia Timor-Leste laos continua fahe Timorenses sira! Ema heroi ka assuwain loloos maka ema nebe hatene perdua e hanoin diak, la’os ida hanoin sobu deit no continua rai odio ho vinganca ba ema seluk. Abracos ba belun doben sira hotu.
atu hadia Timor Leste sim que laos mos fahe mas sebele karik fo oportunidade ba maun alin sira nebe mak soe ran ne alias laos MILISI ne tamba sira mak merese hetan 1 nee…ema barak iha governo mak merese ba eskola ne laos fo fali ba milisi nian oan…mate ka moris ukun rasik an
Primo Santiago, Hau hanoin itabot ema otonmista ida nia mos karik? maibe la problema. Hau konkorda ho ita boot wainhira ita koalia konaba ema ida-idak lori kulpa ba nia sala maibe buat seluk mak hau hanoin katak ita boot haluhan tiha mak konpetisaun nebe la justu. Signifika saida? Ne signifika katak otonomista nia oans sira hetan oportunidade nebe diak (tanba sira nia parente nia kontribuisaun ba indonesia) hodi ba eskola no ikus mai ema dehan sira matenek no iha momentu nebe hanesan timor oan sira seluk (liuliu veteranu nia oan sira) la hetan oportunidade hanesan ne’e etaun ikus mai ema dehan sira beik ten. Entaun wainhira sira ba ensera ba servisu ruma ou bolsu estudu ruma otomatika mente otonomista nia oan sira mak bele liu tanba sira formadu diak nanis ona. Se ida ne’e ita husik bebeik hanesan ne’e entaun veteranu nia oan sira ou timor oan sira seluk nebe terus ou beik sei beik ba bebeik (iha imi nia lian indonesia nia karik imi dehan Yang sejahtera tanba sejatera yang miskin dan bodoh tanba miskin dan bodooh). Tanba ne’e mak hau konkorda katak presiza ita here ba buat sira hanesan ne’e.
fo nafatin ba oportunista nia oan sira,,,,,,,,,,,,,kuidado mak ne’e, labele acontese tan buat ruma se lae mak buka tuir sira kaer kua hotu tiha sira nia,,,,,,,,,,pirlau fo ba asu han tiha deit,,,,,,,,,,,,
Sira nia serbisu mak oportunista duni. Uluk tempu indonesia mos sira buka oportunidade ba sira nia aan. Nune’e duni, agora tempu ukun aan mos sira buka oportunidade ba sira nia aan nafatin. Timor oan sira tenke matan moris atu labele fo fatin ba oportunista sira ne’e tuur iha kadeira importante nian iha timor leste.
Timor-Leste, stadu ida ke soberanu tamba hodi ran nebe suli no ruin naklekar mak hola indepedensia ida ne hodi defende ninia direitu rasik. maibe ohin loron buras ho “Nepotismo” no nakonu ho dekriminasaun oi-oin. buat hirak ne mosu tamba hirak nebe uluk kontra maka’as indepedensia maibe ohin loron sira mak goja oportunudade ida ne. kria sistema ida nebe kontra kontituisaun no la fo dalan ba ema hotu hodi sente nasaun ne nia buras. tamba ne povu mau-bere oan sira tempu ona matan moris neon nain hodi kombate moras a’at ne. “Media sira hadomi imi nia posisaun ba tamba imi mak povu no Stadu ida ne’e nia naroman”.
baut ida polseiros ba maluk sira nebe lahatene nia hun ho rohan nee acontece kleur lao nunee nebe ita mak matan moris neon nain e matanek buka tuir buat sira nee,matenek nebe agora tuur iha fatin importante nee maluk sira nebe matenek e ita la matenek nebe agora oin sa?hanoin hamutuk kontra ida nee,e tuir ami hare laos polseiros deit maibe manipulacao sistema educacao iha timor mos hanesan fali halo geb(juran pemisah ema riku e ema kiak)ba ami halo deit ba Timor nee ukun an hanesan hili deit ok,mai be ho terus ho ran han ba hemu ba e rai timor nebe loron kalan lao iha leten sei hare maluk sira,la bele dehan vain hira isin manas uituan dehan ema mak fekit.
Lalika fo oportunidade ba oportunista nia oan sira atu hetan oportunidade ba rai ida ne’e nia diak tamba maneira ka hahalok nebe uluk sira design ba rai ida ne’e hamohu ema barak nia vida, entao ba redasaun Tempo Semanal nafatin buka informasaun atu ke’e to’o abut no rohan atu bele hatene se los maka sai autor ba drama hirak ne’e nia kotuk hodi fo bolsu estudo ba ex-BRTT nia oan mane. Nudar leitores husu ba Tempo Semanal lalika hare ba instituisaun media hanesan press club atu falun informsaun ba consomidores maibe tenki publica ba ema hotu atu hakat no hatene nia rohan…
Jika kita simak secara baik tuntutan para mahasiswa UNTL beberapa bulan lalu mungkin ada dasarnya dan perlu diselidiki kebenarannya.Mahasiswa takut dengan ancaman pemerintah namun belom sempat mencabut semua tuntutan yang ada……tanpa disadari salah satu butir tuntutatn itu hampri pasti menjadi kenyataan. Peran penting dari beberapa kursi pemerintahan yang diduduki oleh patriotis Integarasi diyakini lambat laun akan berpengaruh dan mengakar keseluruh masyarakat……alasannya sederhana; mengunakan uang korupsi lalu memainkan money politik menghancurkan soberania RDTL…..selanjutnya mari kita bahas bersama!!!!!!!
anda sendiri tulis bahasa indonesia iang indah sekali tapi kok tidak senang dengan sesama warga timor timur yang berbahasa asing. kalau begito anda juga bagian dari orang yang menikmati uang integrasi saat itu
benar banget mas!
nafatin publika kazu ida hanesan ne’e, atu nune’e povu bele hatene tuir katak: ema nebe uluk atrai nasaun ne’e sai fali importante hodi ba eskola iha nasaun vizinho.
viva Jornal Indepedent