www.tempo-semanal.com » Featured » In Memoriam ‘Koro-Asu’
In Memoriam ‘Koro-Asu’
“Bele Tiru Mate Ha’u. Lori Ha’u Nia Ulun. Maibé, Ha’u Nunka Hanoin Atu Rende” – Koro-Asu.
PARESE ema barak, liu-liu jerasaun foun la hatene no mós la koñese Saudozu Armando Nolasco. Naran ida ne’e, la’ós foun ba eis Forsa Libertasaun Nasionál Timor-Leste sira (FALINTIL). Saudozu Armando Nolasco, uluk envolve iha Frente Armada hodi luta ba Ukun Rasik An. Saudozu ne’ebé koñesidu ho naran rezisténsia ‘Koro-Asu Tapi Ilimaloru’ moris husi família simples ida iha Aldeia Maloru, Suku Lore I, Sub-Distritu Lospalos, Distritu Lautem, loron 8 Marsu 1948.
Tanba defende prinsípiu Ukun Rasik An, oan mane husi, Telu-Coro no Paia-Rai (matebian) ne’e, hahú halai ba ai-laran iha tempu invazaun Indonézia hamutuk ho gerrilleiru sira seluk, inklui ninia alin na’in haat (4) ne’ebé mate iha ai-laran.
Koro-Asu hahú inkilina an iha Forsa Armada, ho idade mais ou menus 26 anos. Aleinde sai soldadu iha Forsa Armada, oan segundu husi maun alin na’in 6 ne’e, hala’o knaar hanesan mós enfermeiru Forsa Armada nian. Tanba, iha tempu Portugeza, Koro-Asu serbisu ona nu’udar enfermeiru.
Koro-Asu ninia envolvimentu iha tempu rezisténsia, kontra rejime Soeharto, sura la hotu. Maski, fo-foun sei sai hanesan soldadu. Maibé, ho esperiénsia atiradór (penembak jitu) ne’ebé iha, nia konsege haksumi kargu nu’udar Komandante Seksaun.
La to’o iha ne’e de’it. Bainh_ira baze de apoiu rahun, asuwa’in ne’ebé ho karakterístiku to’os, onestu, orientadór no nunka rende ba kualkér inimigu, haksumi fali kargu nu’udar Komandante Pelotaun no ninia Primeiru Komandante Kompañia mak Falucai, Segundu Komandante Kompañia mak Aluk Deskar.
Hafoin de Falucai mate, Koro-Asu haksumi fali kargu Segundu Komandante Kompañia Brigada Soke, to’o nia mate iha loron, 17 Marsu 1988, bainhira akontese tiru malu ho militár Indonézia iha Estrada fronteira entre Suku Lore I no Lore II. Istória Koro-Asu ne’ebé koñesidu liu, bainhira hala’o asaltu ba Zipur iha Alapulu, Sub-Distritu Iliomar. Tanba, iha momentu ne’ebá pelotaun ne’ebé Koro-Asu lidera konsege koleta kilat hamutuk 36.
Aleinde ne’e, Koro-Asu ho ninia grupu mós, konsege asaltu militár Indonézia batallaun ida ne’ebé koñesidu ho naran ‘Mangga 700’ iha área Muapitine.
“Iha istória luta Timor nian, kompañia ne’ebé Koro-Asu lidera konsege hadau kilat barak husi militár Indonézia, hafoin distribui fali ba Forsa Armada sira seluk, inklui metralladora ida ne’ebé uluk iha Xanana,” dehan Luísa Ximenes, kaben husi Koronél F-FDTL Maunana, ne’ebé Militár Indonézia kaer iha tinan 1989. Koro-Asu ema ida ne’ebé kumpre tebes orden komandu. Maibé, bainhira hetan militár Indonézia, nia sempre tiru mate, maski la iha orden husi komandu. Luísa hatutan, nia (Koro-Asu, red.) ema ne’ebé brani, iha tátika gerrilla no nunka hanoin atu rende. Koro-Asu iha prinsípiu ida katak nia bele mate, maibé nia nunka hanoin atu rende. Durante gerrilla iha ai-laran, Koro-Asu organiza mós ninia soldadu hodi hala’o operasaun iha área Baukau, Matebian to’o Viqueque. “Iha tinan 1987, Komandante Supremu das Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão ho ninia pelotaun muda ba Paicau. Iha ne’ebá, Xanana hateten ba Koro-Asu, bainhira nia ba iha fatin ida, Koro-Asu tenke mai vizita nia. Ne’e duni, Koro-Asu mós responde, “Di’ak Komandante,” Luísa konta tuir Bainhira Koro-asu ho ninia soldadu fila-fali ba Matebian, Xanana hakerek surat ida ba nia. Iha surat ne’e hateten, fulan Marsu Koro-Asu tenke mai hasoru Xanana para simu instrusaun. Koro-Asu hateten di’ak, mais nia sei iha planu ida molok ba hasoru Komandante da Luta. “Iha momentu ne’ebá, Koro-Asu trasa hela planu atu ba halo emboskada iha Ililapa, Suku Loro II. Iha emboskada ne’e, sira konsege hadau kilat rua (2), SKS no SP husi militár Indonézia,” Lúsia Ximenes hatutan. Kilat ne’ebé sira hadau husi inimigu Indonézia, tuir planu atu entrega ba Komandante Xanana nu’udar prémiu ida, maibé iha akontesimentu ne’e Koro-Asu mós mate. Tan ne’e, Koro-Asu la konsege hasoru Xanana.
Rona tiha Koro-Asu mate, Xanana sente triste. Maibé, Xanana hateten la buat ida. “Se nia mate ona, ita tenke halo oinsá para ninia oan mane bele moris to’o iha vila. Atu nune’e, aban bain rua bele temi netik ninia (Koro-Asu) nia naran.” “Iha fulan Abríl 1987 nia laran, Koro-Asu ninia soldadu lori duni Koro-Asu nia oan, Hilarião Nolasco ba ami. Bainhira Labarik ne’e to’o iha ne’ebá, Komandante Xanana hasai labarik ne’e ninia fotografia, depois haruka pelotaun ida husi komandante David Alex nian, ne’ebé komanda husi komandante Trikix ba entrega iha Padre Lokateli, iha Venilale, tinan 1988 fulan Setembru,” Luísa konta tuir. (*)
Filed under: Featured











notisia nia Ending laiha ne’e : depois oan agora dadauk iha nebe, mate ga moris. karik moris nia iha nebe?
Aprecia tebes ba heroi boot ida hanesan saudoso Koro Asu.
Kontente mos atu konhece nia oan mane nebe mak uluk fahe momentu balun iha Collegio Minor Don Filipe Rinaldi Venilale.
Nolasco kontente lee o nia pai nia istoria. Tenke luta kontinua hodi honra misaun nebe o nia aman husik ona belun. Nia luta ona ba Independencia ida nebe agora ita hotu sente; nudar gerasaun foun ita tenke luta fali ba dezenvolvimentu, aleviasaun pobreza no justica ba ema kiik no kiiak sira.
Obrigado ba TS nebe mak publika ona profile importante nee.
Abracos,
Fitun Naroman
Ida nee los belun Florentino, ita hotu kontenti tebes lee kona ba saudoso “Koroasu”,Nolasco nia pai.Ita sira ne’e, wainhira eskola iha colegio Beato Filipe Rinaldi,halo parte mos ba historia kiik oan ida kona ba Nolasco nebe momento neba mos sei kiik. Iha tempo neba informasaun kona ba gerilhero sira ema koalia ladun barak. Agora sente diak liu tanba bele rona versaun naruk kona ba luta nain nebe brani tebes. Ita hotu espera katak Nolasco kiik nebe agora joven ida ona bele hetan oportunidade nudar heroi bot ida nia oan hodi bele prense knaar iha independencia hanesan irmaun Florentino hato, supporta dezenvolvemento, eradikasaun probeza no justica social povu Timor tomak. Hakuak bot ba hotu2.