Articles Comments

www.tempo-semanal.com » Featured » In Memoriam ‘Koro-Asu’

In Memoriam ‘Koro-Asu’

Koro-AsuBele Tiru Mate Ha’u. Lori Ha’u Nia Ulun. Maibé, Ha’u Nunka Hanoin Atu Rende” – Koro-Asu.

PARESE ema barak, liu-liu jera­saun foun la hatene no mós la koñese Saudozu Ar­mando Nolasco. Naran ida ne’e, la’ós foun ba eis For­sa Libertasaun Nasionál Ti­mor-Leste sira (FALINTIL). Sau­dozu Ar­mando Nolasco, ul­uk envolve iha Frente Ar­mada hodi luta ba Ukun Rasik An. Saudozu ne’ebé koñesidu ho naran rezisténsia ‘Koro-Asu Tapi Ilimaloru’ moris husi família simples ida iha Aldeia Maloru, Suku Lore I, Sub-Dis­tritu Lospalos, Dis­trit­u Lau­tem, loron 8 Marsu 1948.

Tanba defende prinsípiu Uk­un Rasik An, oan mane hu­si, Telu-Coro no Paia-Rai (ma­te­bian) ne’e, hahú halai ba ai-la­ran iha tempu invazaun Indo­nézia hamutuk ho gerr­illeiru sira seluk, inklui ninia alin na’in haat (4) ne’ebé mate iha ai-laran.

Koro-Asu hahú inkilina an iha Forsa Armada, ho idade ma­is ou menus 26 anos. Alein­de sai soldadu iha Forsa Ar­ma­da, oan segundu husi maun alin na’in 6 ne’e, hala’o kna­ar hane­san mós enfer­meiru Forsa Armada nian. Tan­ba, iha tem­pu Portugeza, Koro-Asu ser­bisu ona nu’udar enfermeiru.

Ko­ro-Asu ninia envolvi­men­tu iha tempu rezisténsia, kon­­tra rejime Soehar­to, sura la hotu. Maski, fo-foun sei sai hane­san sol­da­du. Ma­i­bé, ho es­pe­rié­nsia atiradór (pene­m­bak jitu) ne’ebé iha, nia kon­sege haks­umi kargu nu’­udar Koman­dante Seksaun.

La to’o iha ne’e de’it. Ba­in­­­h_i­ra baze de apoiu rahun, asu­­wa’in ne’ebé ho karakter­ís­t­iku to’­os, onestu, orien­ta­dór no nun­ka rende ba kualkér ini­­mi­gu, haksumi fali kargu nu’udar Ko­mandante Pelo­taun no ninia Primeiru Ko­ma­­n­dante Kom­pañia mak Fal­ucai, Segundu Kom­anda­nte Kompañia mak Aluk Deskar.

Hafoin de Falucai mate, Ko­ro-Asu haksumi fali kargu Segundu Kom­andante Kom­pa­ñia Brigada So­ke, to’o nia mate iha loron, 17 Mar­­­su 1988, bai­n­­­­hira akon­tese­ tiru malu ho mil­itár Indo­né­zia iha Estrada fro­nteira entre Su­ku Lore I no Lo­re II. Istória Ko­ro-Asu ne’­ebé koñe­sidu liu, bain­hira ha­la’o asaltu ba Zipur iha Ala­pu­lu, Sub-Distritu Iliomar. Tanba, iha momentu ne’ebá pelo­taun ne’­ebé Koro-Asu li­dera kon­sege koleta kilat hamutuk 36.

Aleinde ne’e, Koro-Asu ho ninia grupu mós, kon­sege asaltu militár Indo­né­zia bat­allaun ida ne’ebé ko­ñ­e­sidu ho na­ran ‘Mangga 700’ iha área Mua­pitine.

“Iha istória luta Timor ni­an, kompañia ne’ebé Ko­ro-Asu lidera konsege ha­dau kilat barak husi militár In­donézia, hafoin distribui fa­li ba Forsa Armada sira seluk, inklui metralladora ida ne’ebé uluk iha Xa­na­na,” dehan Luísa Xi­me­nes, ka­ben husi Koronél F-FDTL Maunana, ne’ebé Militár Indonézia kaer iha tinan 1989.  Koro-Asu ema ida ne­’ebé kumpre tebes orden ko­­man­du. Maibé, bain­hi­ra hetan militár Indoné­zi­a, nia sempre tiru mate, mas­ki la iha orden husi komandu. Luísa hatutan, nia (Ko­ro-Asu, red.) ema ne’ebé brani, iha tátika gerrilla no nu­nka ha­noin atu rende. Ko­ro-Asu iha prinsípiu ida ka­tak nia bele mate, maibé nia nunka hanoin atu ren­de. Durante gerrilla iha ai-la­ran, Koro-Asu organiza mós ninia soldadu hodi ha­la’o opera­saun iha área Bau­­kau, Ma­tebian to’o Vique­que.  “Iha tinan 1987, Ko­m­­an­­­­dan­te Supremu das Fal­in­til, Kay Rala Xanana Gus­mão ho ni­nia pelotaun mu­da ba Pai­ca­u. Iha ne’­ebá, Xanana hateten ba Ko­ro-A­su, bainhira nia ba iha fa­tin ida, Koro-Asu tenke mai vizita nia. Ne’e duni, Ko­ro-Asu mós responde, “Di’ak Komandante,” Luísa konta tuir Bainhira Koro-asu ho ninia soldadu fila-fali ba Matebian, Xanana hakerek surat ida ba nia. Iha surat ne’e hateten, fu­lan Marsu Koro-Asu tenke mai ha­so­ru Xanana para si­mu ins­tru­saun. Koro-Asu ha­teten di’ak, mais nia sei iha planu ida molok ba hasoru Komandante da Luta. “Iha momentu ne’­ebá, Ko­ro-Asu trasa hela pla­nu atu ba halo embos­ka­da iha Ililapa, Suku Loro II. Iha em­boskada ne’e, sira kon­se­ge hadau kilat rua (2), SKS no SP husi militár In­do­nézia,” Lúsia Ximenes hatutan. Kilat ne’ebé sira ha­dau husi inimigu Indo­né­zia, tuir planu atu ent­re­ga ba Ko­mandante Xanana nu’udar prémiu ida, maibé iha akontesimentu ne’e Koro-Asu mós mate. Tan ne­’e, Koro-Asu la konsege has­oru Xanana.

Rona tiha Koro-Asu mate, Xanana sente triste. Mai­bé, Xanana hateten la bu­at ida. “Se nia mate ona, ita tenke halo oinsá para ni­nia oan mane bele moris to’o iha vila. Atu nune’e, ab­an bain rua bele temi netik ninia (Koro-Asu) nia naran.” “Iha fulan Abríl 1987 nia laran, Koro-Asu ninia sol­dadu lori duni Koro-Asu nia oan, Hilarião Nola­sco ba ami.  Bainhira La­ba­rik ne’e to’o iha ne’­ebá, Koman­da­n­te Xanana hasai labarik ne’­e ninia foto­grafia, de­poi­s­ haruka pe­lo­­ta­un ida hu­si ko­ma­nd­an­te David Ale­x nian, ne’ebé ko­manda husi kom­andante Trikix ba entrega iha Padre Lokateli, iha Ven­ilale, tin­an 1988 fulan Setembru,” Luí­sa konta tuir. (*)

Filed under: Featured

3 Responses to "In Memoriam ‘Koro-Asu’"

  1. Cecilia says:

    notisia nia Ending laiha ne’e : depois oan agora dadauk iha nebe, mate ga moris. karik moris nia iha nebe?

  2. Florentino says:

    Aprecia tebes ba heroi boot ida hanesan saudoso Koro Asu.
    Kontente mos atu konhece nia oan mane nebe mak uluk fahe momentu balun iha Collegio Minor Don Filipe Rinaldi Venilale.
    Nolasco kontente lee o nia pai nia istoria. Tenke luta kontinua hodi honra misaun nebe o nia aman husik ona belun. Nia luta ona ba Independencia ida nebe agora ita hotu sente; nudar gerasaun foun ita tenke luta fali ba dezenvolvimentu, aleviasaun pobreza no justica ba ema kiik no kiiak sira.

    Obrigado ba TS nebe mak publika ona profile importante nee.

    Abracos,

    Fitun Naroman

    1. Tauro says:

      Ida nee los belun Florentino, ita hotu kontenti tebes lee kona ba saudoso “Koroasu”,Nolasco nia pai.Ita sira ne’e, wainhira eskola iha colegio Beato Filipe Rinaldi,halo parte mos ba historia kiik oan ida kona ba Nolasco nebe momento neba mos sei kiik. Iha tempo neba informasaun kona ba gerilhero sira ema koalia ladun barak. Agora sente diak liu tanba bele rona versaun naruk kona ba luta nain nebe brani tebes. Ita hotu espera katak Nolasco kiik nebe agora joven ida ona bele hetan oportunidade nudar heroi bot ida nia oan hodi bele prense knaar iha independencia hanesan irmaun Florentino hato, supporta dezenvolvemento, eradikasaun probeza no justica social povu Timor tomak. Hakuak bot ba hotu2.

Leave a Reply

*


*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>